OBELEŽENA NOVA 7534. GODINA U SMEDEREVU Stari srpski kalendar ponovo u fokusu
U Smederevskoj tvrđavi danas je obeležen početak 7534. godine po starom srpskom kalendaru, u organizaciji Društva starog srpskog kalendara, a događaj je okupio poštovaoce tradicije, istorije i kulturnog nasleđa, sa ciljem da podseti na značaj ovog načina računanja vremena u identitetu srpskog naroda.
Osnivač Društva Branislav Bogojević, istakao je da obeležavanje Nove godine po ovom kalendaru nije samo simboličan čin, već prilika da se ukaže na dublju povezanost čoveka i prirode.
- Danas ne obeležavamo samo još jednu Novu godinu, već podsećanje na vreme kada su ljudi živeli u skladu sa prirodom, ritmom sunca i smenom godišnjih ciklusa. Stari srpski kalendar nije bio samo način na koji su preci brojali dane, već način na koji su razumevali svet oko sebe - poručio je Bogojević.
Obeležavanje je završeno porukom o potrebi pronalaženja ravnoteže između tradicije i savremenog života.
- Neka ova Nova godina bude podsetnik na ravnotežu između tradicije i savremenosti, između brzine savremenog života i potrebe da na trenutak zastanemo, oslušnemo i razumemo vreme koje nas okružuje - zaključio je Branislav Bogojević, uz čestitku svim prisutnima.
Za razliku od savremenog kalendara, godina je, po starom srpskom računanju, počinjala u proleće, kada se priroda budi, dok su meseci pratili mesečeve mene i prirodne cikluse.
Takav sistem bio je duboko ukorenjen u svakodnevni život, rad i verovanja ljudi, ali i u državne dokumente i važne istorijske događaje, navodi se u saopštenju Društva starog srpskog kalendara.
Razlog za odabir Smederevske tvrđave kao mesta okupljanja je to što je na jednoj od kula "Malog grada" uzidan natpis koji svedoči o godini izgradnje, čiji tekst glasi: "Hristu bogu blagovetni Despot Đurađ, gospodar Srblja i primorja Zetskog, po volji njegovoj sagradi se ovaj grad u leto 6938", što bi po novom kalendaru značilo 1430. godine.
Govoreći o istorijskom značaju, jedan od osnivača Društva Milan Bjelanović, podsetio je na to da je stari srpski kalendar vekovima bio deo institucionalnog i društvenog života, ali da je vremenom potisnut usvajanjem zapadnih modela računanja vremena.
Ipak, kako je istakao, ideja koju ovaj kalendar nosi nije nestala.
- Danas, kada ga se ponovo sećamo i obeležavamo njegov početak, ne vraćamo se unazad, već podsećamo sebe na to ko smo. Podsećamo na to da postoje praktična znanja koja ne zastarevaju, da identitet nije samo prošlost već i naša odluka da ga negujemo u sadašnjosti i budućnosti - rekao je on, kako je Telegraf preneo pisanja Tanjuga.
Kurir.rs